Ovaj blog post je prvi u nizu od tri u kojima Äu se istražuje predstojeÄe promjene Europske ljudska prava sustav. U ovaj post namjeravam dati pregled Europske unije. Drugi nakon blog Äe se fokusirati na Europskoj konvenciji o ljudskim pravima. Obje ove postove Äe postaviti temelje za treÄi blogu, gdje je EU pristupanje Europskoj konvenciji o ljudskim pravima Äe se raspravljati.
Nakon Drugog svjetskog rata, narodi Europe vidio regionalne suradnje kao kljuÄ za izbjegavanje daljnjih ratova. Iz pepela rata dviju meÄunarodnih organizacija postavljene su, VijeÄa Europe i Europske zajednice za ugljen i Äelik. BivÅ¡i postoji do danaÅ¡njega dana, a roditelj organizaciju Europskog suda za ljudska prava. Potonji je bio prvi blok Europske unije.
Izgled Unije
Europska unija je u svom srcu, meÄunarodne organizacije. MeÄutim, za razliku od tradicionalnih meÄunarodnih organizacija, koje su opÄenito oblik institucionalizirane meÄuvladinih suradnje, Europska unija ima mnogo veÄe autonomije. 1 EU je takoÄer dodijeljena znatne ovlasti od država Älanica.
Ove ovlasti uglavnom su se obavljale preko sindikata Äetiri glavna organa. Komisija je organ Sindikata izvrÅ¡ne vlasti. Sastoji se od 27 povjerenika - jedan iz svake države Älanice - sjedi u privatnom svojstvu. Povjerenstva primarne zadaÄe sugerira novo zakonodavstvo, provedbu propisa postojeÄe, a predstavlja EU izvana.
Jedan od naÄina provoÄenja zakona EU kroz Europski sud pravde (ECJ). Kao Å¡to je Vrhovni sud Europske unije prvenstveno obraÄuje dvije vrste predmeta: Prvo, tzv provoÄenje akcije, 2 koje su donijeli od strane Komisije protiv države Älanice koja smatra da se ne ispunjava svoje obveze prema EU zakonu. Drugo, ovisno o sluÄaju, nacionalni sud ili mogu imati pravo, ili biti dužan, tražiti ESP za svoje miÅ¡ljenje o relevantnim EU zakona. Sud je zatim daje prethodno miÅ¡ljenje koje Äe biti obvezujuÄe za nacionalni sud. 3
TreÄe tijelo vrijedno spomena je VijeÄe. Sastoji se od predstavnika država Älanica, a ima konaÄnu rijeÄ o zakonodavstvu EU i meÄunarodnim ugovorima izmeÄu Unije i država neÄlanica. TakoÄer odobrava proraÄun i koordinirati ekonomske, vanjske i obrambene politike. Glasova u VijeÄu prosuÄuje prema veliÄini zemalja, i obvezujuÄe zakonodavstvo može donijeti bez nužno potrebe jednoglasnost. Iako je vijeÄe podsjeÄa glavnih organa u drugim meÄunarodnim organizacijama, razlikuje se od bitak u moguÄnosti to donijeti obvezujuÄe zakonodavstvo država Älanica, bez jednoglasni pristanak.
KonaÄno smo u Saboru. Sastoji se od nekoliko stotina Älanova izravno biraju državljani država Älanica. Pretpostavlja se osigurati demokraciju unije. MeÄutim, malo ljudi stalo, ili Äak sudjelovati u izborima za Europski parlament. Osim toga, ne postoje stranke u tradicionalnom smislu, veÄ koalicija sliÄnih nacionalnih stranaka. Ako dodaje da parlamenti ograniÄene ovlasti na mix, može se lako vidjeti da demokratski alibi unije nedostaje odgovornosti i djelotvornosti. MeÄutim, buduÄi da Lisabonski ugovor stupio na snagu u 2009, parlamenti ovlasti pri donoÅ¡enju zakona je porasla neÅ¡to. Iako je zakonodavna vlast na kraju leži na VijeÄu, postupak danas je veÄi stupanj suradnje ugraÄene u njega.
Zakonodavstvo da ubode
To je ne samo izgled organa koji daje EU svoje "nadnacionalni karakter. Mnogo zbog Europski sud pravde, koji je slijedio linije sudske prakse postupno proÅ¡irenje Unije ovlasti u ime država Älanica EU-zakon je postao moÄan alat. Od 1960 Europski sud pravde smatra da zakonodavstvo EU ima i izravan uÄinak u, i uživati ââu nadmoÄ nad, nacionalno pravo. 4
Ova sudska praksa je, pak, bio prihvaÄen od strane gotovo svih nacionalnih sudova. Tako, provedbene mjere pojedinih država Älanica nisu nužno potrebni za graÄane biti u stanju osloniti se na zakonodavstvo EU pred nacionalnim sudovima. Od EU-a pravo se može koristiti i da poniÅ¡ti nacionalno zakonodavstvo to je ubod na to da je neusporediv po drugim meÄunarodnim organizacijama.
EU i ljudska prava
Zbog Å¡irokog opsega suvremene prava EU, neke od zakonskih akata dovesti do ljudskih prava tiÄe. PoÄevÅ¡i se kao ekonomska unija, ljudskih prava nije stvarno imati mjesto u pravom EU u ranim godinama. Kroz sudsku praksu Europskog suda, meÄutim, EU koncept ljudskih prava evoluirala u prvih nekoliko desetljeÄa nakon sindikat je osnovan. 5
Prilikom izrade i tumaÄenja EU koncept ljudskih prava Europski sud pravde je inspiriran nacionalnih ustavnih tradicija i meÄunarodnim konvencijama. Pogotovo Europske konvencije o ljudskim pravima održan je u visokoj pogledu. Na prijelazu tisuÄljeÄa EU takoÄer proglasila svoju Povelje o temeljnim pravima, koja je konaÄno postala pravno obvezujuÄi kroz Lisabonski ugovor u 2009.
No, kao Å¡to Äemo vidjeti u mom nadolazeÄe Älanaka, koncept EU za ljudska prava ima svoje granice. Prije nego Å¡to možemo istražiti te ograniÄenja u detalje kratak pregled Europske konvencije o ljudskim pravima, i sustav provedbe, potrebno je. To Äe biti predmet sljedeÄi Älanak.
-
Stian Ãby Johansen je iz NorveÅ¡ke, i radi kao znanstveni novak u Centru za europsko pravo na SveuÄiliÅ¡tu u Oslu. On trenutno piÅ¡e svoju Magistarski rad o Europskoj uniji predstojeÄe pristupanje Europskoj konvenciji o ljudskim pravima.
- Trevor Hartley, Temelji prava Europske unije (7. izdanje, OUP 2010) 11 â©
- TFEU ââumjetnosti. 258 â©
- Ugovor o funkcioniranju Europske unije (TFEU) umjetnost. 267 â©
- SluÄaj C-26/62 Van Gend en Loos (1963); Case C-6/64 Costa v ENEL (1964) â©
- Vidi, izmeÄu ostalog: SluÄaj 29/69 Stauder v. City of Ulm (1969); Case 4 / 73 Nold protiv Komisije (1974) â©



































