U ovom treÄem i posljednjem Älanak o pravnoj integraciji u Europi predmet je EU predstojeÄe pristupanje EKLJP. Oni koji joÅ¡ nisu upoznati s organizacijama u pitanje - Europski sud za ljudska prava, VijeÄe Europe i Europska unija - savjetuje se da proÄitati dva prethodnim Älancima ( ovdje i ovdje ) u ovoj seriji.
U vrijeme pisanja konaÄni pregovori su joÅ¡ uvijek u tijeku u vezi s EU pristupanje EKLJP. Prije nego Å¡to ocrtava proces pregovaranja i uÄinci pristupanja Äe imati, potrebno je razumjeti toÄno tko su stranke, i kako su zastupljeni na pregovaraÄki stol. U tom smislu važno je imati na umu osnove: EU kao meÄunarodna organizacija pristupanja ECHR - ljudskim pravima. EU djeluje tako Äe biti predmetom sudske revizije vanjske strane Europskog suda za ljudska prava (ESLJP) - sporazum tijelo pod EKLJP.
Pregovori: stranke i igralište
Pristupnog sporazuma je da se zakljuÄiti izmeÄu svih 47 Älanica VijeÄa Europe (VE), s jedne strane, i Europske unije, s druge strane. Postoji visok stupanj preklapanja s obzirom na Älanstvo izmeÄu dvije organizacije - svih 27 Älanica EU takoÄer su Älanovi VijeÄa Europe. U praksi to znaÄi da su 27 države imaju interes na obje strane za pregovaraÄki stol. Å to se tiÄe država ukljuÄenih to tako izgleda viÅ¡e kao pregovora izmeÄu 27 zemalja Älanica i 20 ne-Älanice EU meÄu državama Europe.
To je, meÄutim, samo pola istine. Obje meÄunarodnih organizacija ukljuÄenih imaju odreÄeni stupanj autonomije, a svoje interese kako bi zaÅ¡titili da sijeÄe državne interese. Iako VijeÄe Europe nije samo formalno stranka pregovora, oni su dali forum za pregovore, a pod uvjetom da pregovaraÄi s tajniÅ¡tvom. Prepoznat kao "mjerilo ljudskih prava, vladavine prava i demokracije u Europi", 1 VE strahove razvoju konkurentnih standarda ljudskih prava unutar EU. Potencijalno, to bi moglo dovesti do dvije razine zaÅ¡tite ljudskih prava u Europi, i staviti VE u prikrajku politiÄki. EU, s druge strane, bi znaÄiti podnoÅ¡enje unije ECHR standardima, Äime solidifying CoE položaj ljudska prava "benchmark".
Posljednje, ali svakako ne manje važno, Europska unija kao meÄunarodna organizacija s velikim stupnjem autonomije je kljuÄni igraÄ u pregovorima. To Äe postati jedan od potpisnika pristupnog sporazuma, izravno ukljuÄeni u pregovore kroz organa, a sastoji se od niza tijela i agencija osoblje osoba sjedi u privatnom svojstvu. UnatoÄ snažnu poziciju u Europi politiÄki, svoje ogromne resurse, kao i Äinjenica da je svoju ljudska prava režim, Unija i dalje smatra da je brzo pristupanje ECHR kao kljuÄan prioritet.
Povijesnim i politiÄkim razlozima za pristupanje
Da bi razumjeli zaÅ¡to je unija je spremna da se podnese vanjski sudske revizije Europskog suda za ljudska prava - de facto VijeÄa Europe organa - treba gledati na povijest Unije. Kada je zamiÅ¡ljen 2 u poÄetkom pedesetih godina bilo je razgovora o stvaranju formalnih veza izmeÄu njega i veÄ postojeÄe VE, ukljuÄujuÄi i ulazak u sud. MeÄutim, ideja veÄu politiÄku uniju nije uspio. Umjesto Äisto gospodarske unija stvorena je, i ljudska prava su izostavljeni iz izvornog ugovora EU.
No, nije trebalo dugo vremena prije nego stranke u sporu iz zemalja s ponosom ustavnih tradicija izazvan unije o ljudskim pravima razloga pred nacionalnim sudovima. U poÄetku Europskog suda pravde (ECJ) nije mrdnuti. 3 TakoÄer je odbacio tvrdnju da pravo EU sadržane bilo naÄelima ljudskih prava. 4
Ipak, u sporu ustrajala, i politiÄko rjeÅ¡enje ovog sukoba nije pronaÄen, unatoÄ jakim kritikama iz nekoliko kutova. Pristupanja ECHR takoÄer smatra nemoguÄe u to vrijeme, zbog Äinjenice da je Francuska - osnivaÄa Europske unije - nije bio stranka u njega. KonaÄno, u 1969 sudskih rjeÅ¡enja je utvrdio Europski sud pravde kada je u kritici priznajuÄi da je temeljna ljudska prava opÄe naÄelo prava EU. 5
Iako je stvaranje Europske unije sustava zaÅ¡tite ljudskih prava od strane Europskog suda dao uniji neke disanja soba, to je daleko od koherentnog i kodificirani sustav Europske konvencije. Ta prava su razvijeni ad hoc od sluÄaja do sluÄaja, te su tako teÅ¡ko i da tumaÄe i primjenjuju.
Prema tome, to je joÅ¡ uvijek dovoljno prostora da kritiziraju EU sustav zaÅ¡tite ljudskih prava. A, SS EU proÅ¡irila svoje podruÄje djelovanja u posljednjih nekoliko desetljeÄa, kritiÄki glasovi rastao u brojkama. Kodifikacija Unije naÄela ljudskih prava u neobvezujuÄi EU Povelja o temeljnim pravima u 2000 nije uspio okrenuti javno mnijenje oko. Iako Lisabonski ugovor pod uvjetom da je Povelja sa obvezujuÄi pravni uÄinak u krajem 2009, EU joÅ¡ uvijek nedostaje teÅ¡ko zaraÄen legitimiteta Europske konvencije. Njegova zaÅ¡tita ljudskih prava joÅ¡ uvijek doživljava kao drugi klasa mnogi.
To je postalo joÅ¡ pritiskom u posljednjih nekoliko godina kada je EU proÅ¡irila teÅ¡ko u podruÄju vanjskih poslova. Sa lako criticizable sustava zaÅ¡tite ljudskih prava kod kuÄe, to je teže gurnuti skladu s tim pravima prema drugim meÄunarodnim akterima. Kao posljedica toga, EU je ljut na pristupanja ECHR Å¡to je brže moguÄe iskoristiti uspjeh i opravdanost sustava Konvencije, ukljuÄujuÄi i sud.
Pravne i tehniÄke razloge za pristupanje
Tu su i viÅ¡e tehniÄkih pravne argumente za ulazak, ukorijenjena u Äinjenici da sve Älanice EU su ujedno i stranke Europske konvencije. To može dovesti do sukoba izmeÄu normi dva pravna režima. Nadalje, Europski sud pravde i Europskog suda Äesto Äe biti nadležan za rjeÅ¡avanje s istim ÄinjeniÄnim pitanjima.
Kao rezultat toga, tu je pravi i ozbiljan rizik od razliÄitih tumaÄenja. Država, dakle, mogli biti suoÄeni s dilema. Ima potencijalno mogao biti situacije u kojima nacionalne države lijevo da odaberete prema kojima je trebao povredu svoje obveze. Uzmi za primjer EU pravni akt koji nije u skladu s EKLJP pravo: Ako država prioriteta ljudskih prava, i lice gnjev Komisije na Europski sud pravde? Ili bi trebao podržati zakon EU-a, a možda i lice niz pojedinaÄnih pritužbi na ESLJP?
Pristupanja mogao umanjiti rizik od razliÄitih interpretacija, kao i sudovi Äe imati zajedniÄki pravni okvir. Nadalje, ESLJP je da postane sud vanjskog sudske kontrole u odnosu na Uniju - u usporedbi s onom nacionalnog ustavnog suda. To Äe omoguÄiti da se rijeÅ¡i sluÄajeve razliÄitih tumaÄenja. S formalne veze na mjestu, malo je sumnje da ESP Äe slijediti ESLJP Sudska praksa. Ako ne, Unija Äe izgubiti lice, i izazvati meÄunarodni odgovornost u ESLJP, neÅ¡to želi izbjeÄi pod svaku cijenu.
Drugi viÅ¡e tehniÄkih razloga u korist pristupanja je potrebno za pravilno pripisivanje odgovornosti izmeÄu EU i njezinih država Älanica. Trenutno je moguÄe za pojedinca da izazove nacionalnih djela uzeti u skladu s pravom EU pred nacionalnim sudovima. Ovi sluÄajevi mogu i uÄiniti, zavrÅ¡i u ESLJP kao sluÄaj izmeÄu pojedinca i države Älanice EU provedbu EU-djelo.
Dok ESLJP je presudio da EU ne može se podnijeti prije nego Å¡to ga zbog njega nije stranka Konvencije, 6 je inzistirao da se nacionalna država u naÄelu zadržava odgovornost za suverene ovlasti prenesene na Uniju. 7 posljedica tih izvjeÅ¡Äa naÄelu potencijalno moglo dovesti do ESLJP pronalaženje nacionalna država EU-a odgovoran je za provedbu akata, bez obzira na Äinjenicu da je dužan da ga provede, a ne svibanj Äak su glasovali u korist od toga. 8
Pristupanja bi bilo moguÄe dodijeliti odgovornost ispravno. Ako krÅ¡enja svojstvena relevantnim EU zakonodavstvom, tada Unija Äe se naÄi odgovorne. S druge strane, ako je zakonodavstvo EU daje zemljama Älanicama s marginu diskrecije dovoljno Å¡irok kako bi se omoguÄilo poÅ¡tivanje ljudskih prava, oni Äe biti odgovorni za bilo koji nisu sukladni provedbu.
KonaÄno, ulazak bi bilo moguÄe donijeti sluÄajevima krÅ¡enja ljudskih prava koji se ne ukljuÄuju nacionalna postupa pred ESLJP. To Äe ukljuÄivati ââsluÄajeva EU organa izravno djelovali. Primjeri ukljuÄuju radni sporovi, i provedbu europskih zakona o tržiÅ¡nom natjecanju.
Pregovori: stanje
Navedenih razloga je napravio pristupanja pritiskom problem za Uniju. Äim pravni temelj za takav pristup je Ävrsto na mjestu, [TEU umjetnosti. 6 (2), ECHR umjetnosti. 59 (2).] Pregovore zapoÄela u ljeto 2010. Pregovori se dogodio u kontekstu grupe VijeÄa Europe radi, koji je predstavio nacrt sporazuma pristupanju godinu dana kasnije, u ljeto 2011. On je tada bio OÄekuje se da Äe pregovori formalno biti sklopljen u roku od nekoliko mjeseci.
MeÄutim, tijekom sastanka VijeÄa Europe u listopadu britanske i francuske delegacije podigao prigovora protiv pregovaraÄki nacrt. Ovo zaustavio pregovore, a 27 zemalja Älanica EU pokuÅ¡ati željezo svoje razlike. Ovaj proces je u tijeku, a unatoÄ poÄetnom prosvjedima francuske i britanske, Äini se da Äe sporazum biti postignut na zavrÅ¡nom detalje u relativno kratkom iznos od vrijeme.
Nakon sporazum EU-a zemljama Äe biti joÅ¡ jedan krug pregovora izmeÄu 27 zemalja Älanica EU i 20 nisu Älanovi. Nakon toga sud pravde, a možda ESLJP, bit Äe zatraženo da daju svoje miÅ¡ljenje o nacrtu. Nije obzirom da ESP Äe prihvatiti da ESLJP pomalja na svoje iskljuÄive nadležnosti i autonomije Unije. No, teÅ¡ko je pogoditi Å¡to Äe odluÄiti sud pravde, kao i njegove sudske prakse u svezi ugovora made vanjski pravosudnih institucija je pomalo zbunjujuÄi. Ja Äu, dakle, ne venture dalje u ovoj temi, jer bi to zahtijevalo Älanak vlastite.
S druge strane, ako je sud miÅ¡ljenja su doista pozitivan, nacrt Äe biti usvojen, a otvoren za potpisivanje i ratifikacija svih 47 zemalja Älanica VijeÄa Europe, kao i EU.
Pridruživanju - rješenja i novim pitanjima
Trenutni nacrti stavlja veliki naglasak na naÄelu da Äe EU postati stranka Europske konvencije o ravnopravno s državama strankama Konvencije. Dakle, EU pristupanje rijeÅ¡iti mnoge probleme koje su gore navedene.
No, kao dvije složene meÄunarodne pravne nalozi moraju biti integrirani, poteÅ¡koÄe su dužni da nastaju. Kako bi Äitatelji View Iznad okus onoga Å¡to Äe doÄi, ja Äu nositi s jednom od pitanja koja se pojave u vezi s Europskog suda za pregled EU djela.
Da bi se reÄi neÅ¡to o sudskoj reviziji ESLJP preko EU-a djeluje nakon pristupanja, moramo gledati na sadaÅ¡nje stanje. Kao Å¡to je spomenuto gore, ESLJP je sposoban pregleda nacionalnih akata provedbi prava Unije. Ipak, takav pregled znatno je ograniÄen. Dakle, pri provedbi unija djeluje, nacionalnih država dobivaju znatno Å¡iru slobodu procjene nego inaÄe.
To je rezultat od tri-korak testa ESLJP primjenjuje u tim sluÄajevima. Prvo, smatra da Unija kao cjelina daje "ekvivalent zaÅ¡titu" ljudskih prava, dok je naglasio da je ekvivalent znaÄi usporedive, a ne identiÄna. 9 Drugo, on dodaje da kada se takav ekvivalent zaÅ¡tita osigurana od strane EU, postoji pretpostavka da država u pitanju nije odstupio od ECHR zahtjeve ", kada to ne viÅ¡e od provoditi zakonske obveze koje proizlaze iz Älanstva u organizaciji". 10 TreÄe, to pretpostavka može se opovrgava ako zaÅ¡tite ECHR prava u pojedinaÄnim sluÄaju je "oÄigledno manjkav". 11
Europski sud je obrazloženje za ove tri koraka test nije kristalno jasna. Äini se da se Å¡titi "sve veÄu važnost meÄunarodne suradnje i time je potrebno osigurati ispravno funkcioniranje meÄunarodnih organizacija" s važnosti poÅ¡tivanja ljudskih prava. 12 MeÄutim, baÅ¡ kao Å¡to bi i se vidi kako ne -naÄelna pokuÅ¡aj da se izbjegne otvoreni sukob s ESP.
Kako pristupanje EU ECHR je prvenstveno se temelji na ravnopravno naÄelo, Äini se vjerojatnim da je ovo uÄenje Äe biti otpisan. Ako Unija je da se vidi kao ravnopravne ugovorne stranke, nema razloga za ESLJP ga dati s velikim slobodu procjene. To se mora barem biti jasno za sluÄajeve u kojima Unija sudjeluje u postupku. Ovdje razlog je bez osnova nakon pristupanja.
No, Å¡to ako Unija ne pridružiti postupka? To Äe, barem u teoriji, biti moguÄe na temelju najnovijih nacrta Pristupnog sporazuma. To u konaÄnici ostavlja u Uniju slobodne volje ako želi pridružiti protiv država Älanica EU u tijeku postupka pred ESLJP koji ukljuÄuje unije. 13 Ako Unija ne, ESLJP bi tvrd orah.
Ako to izvesti puni nadzor da li zakoni EU-a u skladu s EKLJP i atribut odgovornost država Älanica koje se dogodilo da se bira pojedinaÄnim podnositelja zahtjeva kao tuženik u tom sluÄaju? Treba li radije odbaciti zahtjev, jer se radi o Äinu druge visoke ugovorne stranke - naime uniji - od jedne izabrao kao tuženik? Ili bi ga koristiti u tri koraka testa gore navedenih?
Ne postoji jasno cut odgovor na to pitanje. TakoÄer ne Äini vjerojatno u sadaÅ¡njem trenutku. Tako dugo dok joÅ¡ Unija je postavljen na poveÄanje svoje slike na podruÄju ljudskih prava, to je vrlo vjerojatno da Äe odbiti da se pridruže takvom postupku. MeÄutim, s obzirom da je plima Äe se pretvoriti. Ne zadruge unije bi staviti ozbiljan pritisak na ESLJP je sudske kontrole.
Nema ulaska bez poteÅ¡koÄa - i bez koherencije, bez pristupanja
Kao Å¡to bi trebalo biti oÄito iz gore, EU pristupanje ECHR može izjednaÄiti s otvaranjem Pandorine kutije poznatih. Ipak, te poteÅ¡koÄe Äini se da je potrebno kako bi se stvorio integrirani i koherentan okvir ljudskih prava u Europi.
Nadalje, sadaÅ¡nje stanje stvari nije ni koherentan ni lako razumljiv. Äak i ako bi to moglo dovesti do nekih poteÅ¡koÄa, trebalo bi biti moguÄe da željezo te se, kao Å¡to Äe biti formalne veze izmeÄu dva suda. Nadajmo se, krajnji rezultat Äe biti lakÅ¡e da se shvati za laici od kompleksa, multi-slojevita i fragmentirana sustava zaÅ¡tite ljudskih prava imamo u Europi danas.
- Memorandum o razumijevanju izmeÄu EU i VijeÄa Europe (dostupno na: http://www.coe.int/t/der/docs/MoU_EN.pdf), par 10 â©
- Tada pod nazivom "Europska zajednica", koja kroz složenu povijest razvio u Europsku uniju. Da biste izbjegli ove povijesne složenosti, koji su bez kamata u kontekstu ovog Älanka, mislim na EU koristeÄi suvremene uvjete za organizaciju i njegovih organa. â©
- SluÄaj 1 / 58 roda protiv Visokog povjerenstva (1959) â©
- Spojeni predmeti 36, 37, 38 i 40/59 Geitling protiv Visokog povjerenstva (1960) â©
- SluÄaj 29/69 Stauder v. City of Ulm (1969) â©
- CFDt protiv Europskih zajednica (odluka), br. 8030/77 (1978); M & Co protiv NjemaÄke (prosinac), br. 13258/87 (1990) â©
- M & Co protiv NjemaÄke (prosinac), br. 13258/87 (1990); Bosphorus Airways protiv Irske (GC), br. 45036/98 (2005) par 152 â©
- Vidi TEU umjetnosti. 16 (3), TFEU umjetnosti. 294. Lisabonski ugovor uveo glasovanje kvalificiranom veÄinom u nekoliko podruÄja u kojima pitanjima ljudskih prava vjerojatno biti podignuta, kao Å¡to je "ZajedniÄka vanjska i sigurnosna politika" i važne dijelove "podruÄja slobode, sigurnosti i pravde". â©
- Bosphorus Airways protiv Irske (GC), br. 45036/98 (2005) par 155 â©
- ibid. st. 156 â©
- ibid. â©
- ibid. stavci 150-154 â©
- Nacrt pridruživanju (dostupno na: umjetnosti. 3 (5). â©




































One Response to "europske integracije - Europske unije pristupanje Konvencije"
Trackbackovi / Pingbacks
[...] Prepoznat kao "mjerilo ljudskih prava, vladavine prava i demokracije u Europi", 1 VE strahove razvoju konkurentnih standarda ljudskih prava unutar EU. Potencijalno, to [...]
Kao i sviÄa:
0
0